Odgovor stručnjaka: Zašto je višnja cvetala u jesen

Ovih dana u pojedinim zasadima višanja može se videti cvet karakterističan za proleće, a ne jesen. To su primetili i stručnjaci PSSS Niš.

Gordana Cvetković, mast. inž. poljoprivrede za zaštitu bilja, kaže da je vizuelnim pregledom zasada višanja u Nišavskom okrugu zapažena retrovegetacija u zasadima gde nisu sprovedene adekvatne mere zaštite voća tokom vegetacije.

− Zabeleženo je odsustvo lisne mase koja je u periodu nakon berbe plodova počela da opada kao posledica visoke infekcije prouzrokovača mrke pegavosti lista višnje (Blumeriella jaapii). Propusti u tretmanu, neadekvatan izbor i vreme primene fungicida uticali su na prevremenu defolijaciju ove koštičave voćne vrste, a sada vremenski uslovi doprinose pojavi retrovegetacije, zapažamo na stablima bubrenje pupoljaka, rast nove lisne mase i cvetanje − kaže ovaj stručnjak.

Ona još i dodaje da ako je aktivacija takvih pupoljaka izrazito velika, to se može loše odraziti na iduću vegetaciju, jer su oni izgubljeni za sledeću godinu, uz napomenu da se veliki deo pupoljaka neće aktivirati i voćke će usprkos jesenjem cvetanju sledeće godine dati rod.

− Ovakva stabla voća izuzetno gube na kondiciji i vrlo će nespremno dočekati predstojeće mirovanje, što će se odraziti na početak kretanja vegetacije u sledećoj godini. Takođe, jedan od mogućih razloga cvetanju voćaka u jesen je i neadekvatna letnja rezidba, kojoj treba pristupiti pravovremeno i krajnje oprezno, posebno iz razloga što i diferencijacija cvetnih pupoljaka kreće u letnim mesecima kad se i obavlja letnja rezidba. Letnja rezidba voćaka, međuredna obrada, suzbijanje korova, samo su neke od agrotehničkih mera koje je trebalo primeniti nakon berbe, kako bi zasadi bili obezbeđeni za predstojeći zimski period, inače, stabla nespremna dočekuju zimu i podložnija su izmrzavanju − objašnjava Gordana Cvetković.

Ona preporučuje proizvođačima višanja da u sledećem periodu obiđu svoje zasade, pregledaju stabla i konstatuju da li je prisutna retrovegetacija. Pregled je neophodan jer će dalje mere nege zavisiti od sadašnjeg stanja zasada.

− U slučaju prisutne retrovegetacije, takvim voćkama je potrebna dodatna nega, a jedna od prvih mera, koja predstoji je i jesenje-zimsko đubrenje NPK đubrivima s višom koncentracijom fosfora i kalijuma. Takođe, biće potrebno da se u rano proleće pred početak vegetacije izvrši intenzivnija rezidba ovakvih voćaka kako bi se one što bolje oporavile od stresa izavanog retrovegetacijom, a u cilju uspostavljanja fiziološke ravnoteže između rasta i rodnosti − kaže naša sagovornica.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

nineteen − nine =