Neopevani kandidat za vampira?

U polumračnom Domu omladine, uz scenografiju od tikava, slame, improvizovanog ognjišta i uz zvučne efekte, sinoć su se pripovedale priče o nečastivim silama.

Profesor dr Nedeljko Bogadanović izneo je zanimljive teze o nastanku i namerama vampira, koje su nastale na osnovu ljudskog verovanja.

‒ Ima u literaturi i o tome razume se da je to kod onih koji nisu lepo sahranjeni, koje je preskočila mačka, preletela ptica, ali može biti da taj treba nešto da naplati. Ovde u selu Mozgovu sam saznao da su se vampiri pojavljivali posle rata, kaže baba ‘mnoge dušice ostale su neopevane’. Znači onaj ko nema opelo, on je kandidat za vampira.

Interesantno je i tumačenje, koje je izneo profesor Bogdanović, da nečastivi nisu ubice ili da bar nemaju takvu nameru.

‒ Zanimljivo je da te nečastive sile, kako ih zovemo, a ima ih mnogo, ne idu da umore čoveka. Umaraju, ali ne ubijaju. Može biti da on padne u vodu pa da se udavi, ali nije namera nečastivih da čoveka ubiju.

Nečastivi

Književnica Violeta Jović, na večeri upriličenoj povodom „Dana Tihomira Đorđevića”, ispričala je zanimljive „strašne” priče iz svog, svrljiškog, kraja koje je slušala od starijih, i to autentično, na dijalektu.

Publika, koja je do poslednjeg mesta ispunila Dom omladine, pažljivo je slušala i pripovedanje Nišlije Branislava Jankovića. Književnik je na interesantan način preneo svoju priču, koja je u nekim momentima izazivala uzdahe i nevericu. Na pripovedanje o književnikovom susretu sa nečastivim za vreme rata nedaleko od Merdara, publika je različito reagovala. Neki su je doživeli kao plod fikcije, ali je bilo i onih koji istinitost nisu dovodili u pitanje.

Veče posvećeno nečastivim silama završila je Tamara Ristić. Mlada umetnica pokazala je da kombinovanje modernog i tradicionalnog u muzici može biti dobar spoj. I publika, među kojom su uglavnom bili mladi ljudi, odlično je prihvatila Tamarinu kombinaciju elektronske i izvorne muzike. Uz „Kez” su zaboravili na prethodno ispričane strašne priče, a utisak večeri je da je možda taj spoj prošlosti i sadašnjosti jedini način da ovu prvu sačuvamo od zaborava.

Kezz

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

18 + 1 =