Sveti Mrata, sneg do vrata

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog mučenika Stefana Dečanskog – Mratindan, a takođe i velikomučenika Svetog Minu.

Svetog Stefana Dečanskog mnoge porodice u Srbiji slave kao krsnu slavu, u narodu poznatiju kao Mratindan, jer se 24. novembar slavi i kao Sveti Mrata.

Sveti mučenik Stefan Dečanski bio je kralj srpski, sin kralja Milutina i otac cara Dušana. Po naređenju neobaveštenog oca bio je oslepljen, a po naredbi sina, u starosti udavljen.

Sveti Stefan u Carigradu je pet godina živeo kao zatočenik. Zatočeništvo je proveo u manastiru Svedržitelja (Pantokratora). Svojom mudrošću i trpeljivošću, podvigom i bogougodnošću izazivao je divljenje i monaha i celog Carigrada. Nakon pet godina Sveti Nikola čudotvorno je vratio vid kralju Stefanu, koji je odmah potom, iz zahvalnosti sagradio hram Visoki Dečani, jednu od najlepših građevina vizantijske umetnosti i srednjovekovne arhitekture na tlu srpske države.

Sveti Stefan se upokojio 1336. godine, kao mučenik i pravednik. Sa Svetim Savom i Svetim knezom Lazarom čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja srpskog naroda.

Dani od Đurđica do Mratindana se nazivaju mratinci, odnosno, vučji dani, zato što je Sveti Mrata bio zaštitinik vukova. Mrati je narod pripisao tu zaštitčničku ulogu, ali i drugim zimskim svecima – Svetom Jovanu, Arhanđelu Mihailu i Svetom Savi.

Veruje se da domaćin koji je grešan i ne poštuje Svetog Mratu ove godine u torovima može da očekuje gladnog vuka. Otud i običaj da se ovce ne izvode na ovaj dan iz tora.

Takođe, postoji i izreka: “Sveti Mrata, sneg do vrata”, kojom se označava početak hladnog i snežnog perioda godine.

Sveti velikomučenik Mina bio je po zanimanju vojnik, misirskog porekla.

Kao istinski hrišćanin, naspustio je vojsku i otišao u planinu. Nakon nekog vremena Sveti Mina se spustio u grad – Katuaniju i pred okupljenima objavio svoju veru u Hrista. Knez tog grada Piros kada je čuo Minine reči naredi da ga stave na velike muke. Šibali su ga, strugali gvozdenim četkama, palili vatrom, i na kraju ga posekli mačem. Njegovo telo je bačeno u oganj, ali su neke delove spasili hrišćani. Nad njegovim moštima u Aleksandriji je sagrađena crkva. Upokojio se oko 304. godine.

Prema verovanju, Sveti Mina pomaže onima koji su u nevolji, zato je i čudotvorac. Predanje kaže da se više puta javljao kao ratnik na konju i pomagao vernima, a kažnjavao neverne.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

3 × two =