Romi u medijima: Loše izveštavanje stvara stereotipe

U Kruševcu je nedavno završen trodnevni seminar „Jačanje kapaciteta lokalnih medija za izveštavanje o Romima i Romkinjama” koji je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Kruševac − CINK, a finansijski podržalo Ministarstvo kulture i informisanja u okviru projekata za unapređenje profesionalnih i etičkih standarda u oblasti javnog informisanja.

Trodnevnom stručnom skupu prisustvovalo je preko 20 učesnika, novinara lokalnih medija Rasinskog, Pomoravskog i Nišavskog okruga, ali i predstavnika organizacija civilnog društva (nevladinog sektora). Seminar je imao za cilj da ukaže na važnost edukacije za izveštavanje o marginalizovanim grupama, ali i da bliže upozna učesnike sa položajem i problemima Roma u Srbiji, njihovom predstavljanju u nacionalnim i lokalnim medijima, radu i postojanju romskih medija u Srbiji i značaju medija u prevenciji govora mržnje.

O najčešćim stereotipima u izveštavanju o romskoj populaciji govorila je Snežana Živković, ekspertkinja za romska pitanja i potpredsednica Organizacije za prava Romkinja „Romani cikna”.

− Jedan od najčešćih stereotipa, ono što sam ja negde i pretpostavljala, a pokazalo sa da jeste, da mediji najčešće dovode Rome u vezu sa krađama navodeći njihovu nacionalnost. Na žalost, većina stanovništva tako isto sudi o Romima i to je jedan obrazac koji se neprekidno ponavlja. Iz generacije u generaciju deca se uče tim stereotipima bez obzira na proces obrazovanja, a putem medija se još više učvršćuje ono što su tokom socijalizacije pokupili usput i što je veoma negativno. Možda još ono što u medijima postoji, to je nedovoljno razumevanje i poznavanje same romske zajednice i najčešće se Romi prikazuju kao oni koji su siromašni, oni koji su spremni na mnoge mahinacije, korisnici socijalne pomoći, na teretu države, oni koji od socijalne pomoći i dečijeg dodatka više zarađuju nego prosečan građanin, itd – rekla je Živković.

Turkijan Redžepi, novinar i aktivista, govorio je o zastupljenosti Roma u lokalnim medijima i medijima na romskom jeziku i zaključio da nema mnogo takvih medija.

U Srbiji postoje samo tri portala i to: Romski medijski servis (Beograd), Rom-info (Leskovac) i RomaWorld.rs čiji je glavni i odgovorni urednik Turkijan.

− Portal RomaWorld je specifičan po tome što se bavi i produkcijom, pisanjem tekstova i pravljenja radijskih emisija. Trudimo se da izveštavamo pripadnike romske zajednice o svojim pravima i obavezama, ali sa druge strane i donosioce odluka, da uvidimo probleme koje imaju pripadnici romske zajednice i pomognemo im u rešavanju– kaže Turkijan i dodaje da u Srbiji postoje samo dve romske redakcije u Srbiji i to na Radio-televiziji Vojvodine (RTV) i Radio Beogradu.

On smatra da je od 2000. godine država napravila veliki pomak što se tiče poboljšanja položaja pripadnika romske zajednice usvajanjem važnih dokumenata i strategija.

− Već od 2000. godine država je počela da radi na pripremi i usvajanju strateških domaćih i međunarodnih dokumenata, koji su vezani za poboljšanje položaja i statusa Roma. Tako da od 2005. do danas imamo dve strategije za poboljšanje položaja Roma, akcione planove za njihovo sprovođenje i lokalne akcione planove koji su takođe veoma važni za poboljšanje i lokalni mediji. Da znamo šta sve postoji u državi, koji su to dokumenti koji doprinose poboljšanju položaja pripadnika romske zajednice, i na taj način možemo kao novinari, kao lokalni mediji, možemo da pomognemo u rešavanju problema koji tište pripadnike romske zajednice – smatra Turkijan.

O problemima pripadnika romske zajednice govorio je Dalibor Nakić, predsednik Nacionalnog saveta Roma u Srbiji, koji je istakao da su prioritetne oblasti za poboljšanje položaja Roma obrazovanje, stambeno pitanje, zdravstvena i socijalna zaštita i zapošljavanje.

− Obrazovanje je usko povezano sa zapošljavanjem. Romi nalaze slabo plaćene poslove ili obavljaju sezonske poslove, a često oni koji završe visoke škole teško dolaze do posla. Postoje pozitivni pomaci kao što je afirmativna mera upisa u srednje škole ili stipendiranje romskih srednjoškolaca. Prošle godine je stipendirano 1207 učenika, a ove godine očekuje se nešto veći broj – kazao je Nakić.

Sav radni materijal i zaključci sa ovog stručnog skupa biće dostavljeni velikom broju lokalnih medija u centralnoj Srbiji.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

nineteen − thirteen =