Ukrasni povezi

Posle beogradske premijere u Aleksincu izložba o povezima hilandarskih rukopisa

U Galeriji 2 Centra za kulturu i umetnost sinoć je otvorena izložba „Ukrasni motivi na povezima hilandarskih rukopisaˮ autora Aleksandra Ćeklića.

Postavka izložbe obuhvata 27 panoa sa preko 100 fotografija knjiških poveza i obuhvata deo građe koju je autor prikupio boraveći na Hilandaru, gde su ga posebno zainteresovali motivi koji se nalaze na povezima hilandarskih rukopisnih knjiga. Izložba je svoju premijeru doživela 3. oktobra u Pedagoškom muzeju u Beogradu povodom 800 godina samostalnosti srpske crkve, a plod njegovog izučavanja pretočen je i u publikaciju u izdavaštvu Pedagoškog muzeja. Aleksinac je prvo mesto u kome je predstavljena ova zanimljiva zbirka nakon zvanične premijere.

Aleksandar Ćeklić je umetnički knjigovezac, bavi se dizajnom i restauracijom knjiga, od 1992. godine bavi se umetničkim povezima knjiga i izrađuje klasične i moderne umetničke poveze. Član je Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS). Autor je niza stručnih radova iz oblasti istorije poveza knjiga.

Ukrasni povezi

‒ Ova izložba plod je mog višegodišnjeg boravljenja u Manastiru Hilandar. Prvi put sam u Hilandaru bio 2008. godine sa redakcijom časopisa Novina beogradskog čitališta i tada sam imao zadatak da napišem jedan tekst o povezima i rukopisima iz biblioteke i tada sam prvi put ušao u rukopisno odeljenje. Posle toga dobio sam zvanično odobrenje da mogu da se bavim istraživanjem poveza i od tada sam bio šest-sedam puta i za to vreme nakupila se ogromna građa ‒ rekao je Aleksandar Ćeklić, autor izložbe i dodao da Hilandar poseduje 1052 stare rukopisne knjige i čini više od 10 odsto ukupno sačuvanih rukopisa u svetu. 

Autor izložbe proveo je pristune kroz dva perioda, odnosno dve grupe poveza, gledajući stilsko obeležje poveza, kroz srpske srednjevekovne ili vizantijske poveze, nastale u razdoblju od XIII do XVII veka i srpske barokne poveze nastale u XVIII veku pod direktnim uticajem zapada i Rusije.
Izložba će alesinačkoj javnosti biti dostupna do četvrtka, 7. novembra.


Sačuvana i značajna arhivska građa o aleksinačkoj porodici Knez Milojković

Zahvaljujući Aleksandru Ćekliću jedan deo istorijskog nasleđa Aleksinca je sačuvan. Naime, radi se o jednom arhivskom fondu o znamenitoj aleksinačkoj porodici Knez Milojković, koji je sticajem okolnosti u vlasništvu gospodina Ćeklića i zahvaljujući dobroj saradnji sa Odeljenjem zavičajnog muzeja, koje radi u sklopu Centra za kulturu i umetnost iz Aleksinca, ta vrlo bitna građa došla u je u posedstvo našeg muzeja.


 

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

15 − 8 =