Kićenjem sabornika završen „Raspust za DŽ”

U Centru za kulturu i umetnost danas je održana poslednja kreativna radionica u okviru zimskog ciklusa „Raspusta za DŽ”. Na ovoj radionici deca su bila u prilici da se upoznaju sa starim, pomalo zaboravljenim običajem kićenja svadbarskog kolača – sabornika, ali i da i sama učestvuju u dekoraciji.

Dvonedeljni program „Raspusta” podrazumevao je svakodnevne radionice koje su imale za cilj da decu – polaznike upoznaju sa našom tradicijom, starim zanatima i običajima. Deca su imala priliku da prave suvenire izrađene od platna, vunice, kukuruzovine itd.

Maja Radoman Cvetićanin– Tokom svih radionica bilo je prisutno svakog dana negde dvadesetak dece i vrlo smo zadovoljni i posećenošću ‘Raspusta za DŽ’ i reakcijama dece i roditelja, naravno i naših radioničara. Danas smo organizovali i izložbu dečijih radova nastalih tokom radionica – kaže za naš portal direktora Centra za kulturu i umetnost Maja Radoman Cvetićanin.


Sabornik je ritualni hleb, a pravljenje sabornika svadbeni ritual koji pokazuje okupljanje jedne porodice oko nečega. Sabornik znači sabrati, on je simbol svadbe i zajedništva. Nekada davno pravio se i u mladinoj i u mladoženjinoj kući. Na devojačkoj i momačkoj večeri devojke, najčešće sestre ili drugarice mladoženje ili mlade, bi se okupile i onda bi devojka koja je neudata i ima živog brata zamesila testo.

– To je jedan od ritualnih hlebova kakvih imamo nalik slavskom kolaču. Inače u srpskoj tradiciji je mnogo ritualnih hlebova, praktično za svaki običaj, za svaki praznik Srbi su mesili hleb. Žito je najznačajnija namirnica u prošlosti, uvek ga je bilo i baš zbog toga što je u kući uvek bilo brašna mogli su uvek da se naprave ritualni hlebovi, samim tim i sabornik – objašnjava profesorka Radoman Cvetićanin.

Nakon što se testo ispeče, momci bi obično pripremili četalu. Četala se seče sa rodnog drveta i trebalo bi da ima tri ili pet grana. Potom bi je momci odneli devojkama da njome ukrase sabornik. Sabornik se obično ukrašavao novcem – metalni novac bi se stavljao u jabuku na vrhu četala, dok bi se papirnim novcem kitile grane. Obično je te večeri novac sledovao devojkama koje su pravile sabornik, a onda one na dan svadbe taj sabornik prodaju starom svatu, najčešće ujaku mladoženje. Na kraju bi stari svat rasturio sabornik iznad glava mladenaca, polomio taj obredni hleb što bi označilo završetak obreda svadbe.

Fotografije sa poslednje radionice možete pogledati na Fejsbuk stranici Radio Aleksinca.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

3 × one =