Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog Nikolu Čudotvorca, zaštitnika dece, učenih ljudi, putnika, moreplovaca i ribara.
Nikoljdan je kod Srba slava sa najvećim brojem svečara. Procenjuje se da skoro polovina pravoslavaca u Srbiji slavi Svetog Nikolu, dok druga polovina, kako se kaže, ide u goste.
Ona je nepromenjenog datuma i svake godine obeležava se 19. decembra po gregorijanskom kalendaru na dan kada se svetac upokojio 343. godine. Slava Sveti Nikola pada se u vreme Božićnog posta, pa je i slavska trpeza sačinjena isključivo od posne hrane.
Sveti Nikola je rođen u maloazijskom gradu Patari u današnjoj Turskoj, a duhovni život započeo je u manastiru Sveti Sion. Postao je arhiepiskop miriklijski i za vreme progona hrišćana pod Dioklecijanom i Maksimilijanom dospeo je u tamnicu. U narodu je širio veru, pravdu i milosrđe, pa su ga još za života smatrali svetiteljem i prizivali u pomoć u mukama i nevoljama. Njegove mošti više od šest vekova počivale su u sabornoj crkvi u Miri, a zatim su u 11. veku prenete u tada pravoslavni Bari u Italiji.
Kako bi godina pred nama bila plodna i berićetna, ko je propustio da na Svetu Varvaru, pre dva dana, poseje božićnu pšenicu, može to učiniti na danas, na Nikoljdan.