Kako se polako privodi kraju ovogodišnja žetva i ubiranje letine, sve je više požara na otvorenom. Međutim, u odnosu na isti period prošle godine statistika je mnogo povoljnija.
U poslednjih desetak dana vatrogasno-spasilačke jedinice imaju jednu do dve intervencije po smeni, za razliku od minulih godina kada su tokom leta dnevno bili angažovani na lokalizovanju i gašenju pet do šest požara dnevno. U proteklom periodu intervenisali su samo na gašenju suvog rastinja i nije bilo veće materijalne štete, ali sa porastom dnevnih temperature očekuju povećanje broja požara.
Da li je smanjeni broj paljevina rezultat povećanog broja edukacija, pre svega dece u školama i podignute svesti ili još nije sezona za agrotehničke mere kojima smetaju žetveni ostaci, a koje poljoprivrednici spaljivanjem uklanjaju, još ostaje da se vidi.
Jedino ostaje nada da se neće ponoviti situacija od pre tri meseca, kada su pripadnici vatrogasno-spasilačke jedinice uz pomoć Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Aleksinac” bili angažovani na gašenju preko sto požara u kratkom vremenskom periodu.
Osim što paljenje nanosi štetu samim poljoprivrednicima, jer narušava plodnost zemljišta, ono uništava i životinjska staništa. Česti su apeli Udruženja lovaca da se ne pale žetveni ostaci, jer se time desetkuju mlade jedinke pre svega zečeva i fazana.
Inače, po zakonu je lice koje izazove požar dužno da vatrogasno-spasilačkoj jedinici nadoknadi troškove intervencije. Novčana kazna za fizičko lice iznosi 10 hiljada dinara, a za pravno od 300 hiljada do milion dinara.