Doktori

Šest doktora koje najčešće gledamo na tv: Dvojica imaju aleksinačko poreklo

U Kriznom štabu za suzbijanje koronavirusa, koji je država oformira 13. marta, pored premijerke i ministra zdravlja, nalaze se i imena nekoliko stručnjaka koji nas sa konferencija za novinare obaveštavaju o kretanju ove epidemije. Od njih šestoro dvoje, tačnije dvojica imaju poreklo sa našeg područja, odnosno neko od njihovih predaka bio je stanovnik opštine Aleksinac.

Danas cela Srbija zna za doktore Predraga Kona, Gorana Stevanovića, Branislava Tiodorovića, Dariju Kisić Tepavčević, Branimira Nestorovića i Ivanu Milošević.

Ukratko ko su ti stručnjaci?

Majka iz aleksinačke porodice

Dr Predrag Kon Dr Predrag Kon je rođen u Beogradu 1955. godine ali, prema pisanju medija, kao dete je nekoliko godina živeo u Vašingtonu, gde je radio njegov otac. Zato, kažu, enegleski govori kao srpski. Porodica se vratila u Srbiju i Kon 1981. godine završava Medicinski fakultet u Beogradu. Devedesetih godina prošlog veka epidemiologiju specijalizira na Vojnomedecinskoj akademiji. Radio je i kao ratni epidemiolog. Kon je i nosilac Medalje za vojne zasluge i Povelje srpskog lekarskog društva.

Prema pisanju medija ovaj doktor ima dve velike pasije – muziku i medicinu. Kon je stric pevača i kompozitora Marka Kona, koji je Srbiju predstavljao na Evrosongu 2009. godine. Dr Predrag Kon je preko majčine familije povezan sa Aleksincom, o čemu ćemo uskoro da pišemo. Naime njegova majka Danica rođena 1925 je Aleksinčanka.

Roditelji poreklom iz Vakupa 

Dr Goran Stevanović Dr Goran Stevanović, rođen je 1972. godine u Beogradu. Direktor je Klinike za infektivne i tropske bolesti i načelnik Odeljenja za kliničku farmakoterapiju, stoji na sajtu ove ustanove. Na Klinici je zaposlen od 2000. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Beogradu, a diplomirao je na Medicinskom fakultetu sa prosečnom ocenom 9.42.

Magistrirao je u oblasti izučavanja imunologije, a prvu godinu specijalističkih studija je završio u oblasti infektologije. Doktorirao je 2012. godine sa tezom „Klinički značaj vanplućne tuberkuloze u diferencijalnoj dijagnozi nejasnog febrilnog stanja”. Mentor mu je bio doktor Mijomir Pelemiš, koji je takođe član Kriznog štaba.

Dnevni list „Blic” je zbog više uspešnih dijagnoza Stevanovića nazvao doktorom kod koga dolaze ljudi za koje „niko ne zna šta im je”. Od početka epidemije poznat je kao neko ko upozorava na najgore scenarije i moli roditelje da ostanu sa decom kod kuće.

O njegovom poreklu iz aleksinačkog sela Vakupa, gde je sagradio kuću u kojoj često, kada mu obaveze dozvole, boravi i o njegovim poljoprivrednim radovima pisali smo pre neki dan. Ovaj sadržaj možete da pogledate ovde: U državnom timu za borbu protiv kornavirusa i Aleksinčanin 

Stručnjak iz komšiluka

Dr Branimir Tiodorović Dr Branislav Tiodorović, rođen je u Vranju, a diplomirao na Medicinskom fakultetu 1976. godine. Radi kao direktor Instituta za javno zdravlje u Nišu, a u njegovoj biografiji stoji i da je profesor na Medicinskom fakultetu u Nišu.

Objavio je devet knjiga.Tokom 1990-tih bio je direktor Kliničkog centra Niš.
Jedan je do retkih stručnjaka koji su u Kriznom štabu, a da ne radi u Beogradu.

Doktor optimista

Dr Branimir Nestorović Dr Branimir Nestorović, rođen je 1954. godine u Beogradu. Radi kao načelnik Odeljenja za alergologiju i pulmologiju na Univerzitetskoj dečijoj klinici. Zaposlen je od 1979. godine. Redovni profesor je i na Medicinskom fakultetu u Beogradu na katedri za pedijatriju od 2002. godine.
Živeo je u Obrenovcu, gde je završio gimnaziju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1979. godine, a doktorirao 1985. na temu Polenska alergija kod dece.

Specijalizovao se za pedijatriju, pulmologiju i alergologiju.

Pojedini mediji pišu da ima privatnu ordinaciju, a i da je navodno bio pomoćnik ministra obrazovanja u vreme Miloševića, kao i da je bio član SPO i Demokratske stranke. Navodno je on to kazao u emisiji Govornica na RTV Marš iz Valjeva.

Poznat je po nekoliko optimističkih izjava zbog kojih je popularan u delu javnosti i mnogi smatraju da im njegov optimizam u ova teška vremena prija. Jedna od tih izjava je i „Ne mogu da verujem da se narod koji je preživeo sankcije, bombardovanje, svakojaka maltretiranja, uplašio najsmešnijeg virusa u istoriji čovečanstva”. Naravno, nakon uvođenja vanrednog stanja njegove izjave su pozivale na oprez, ali nije izgubio optimistični duh.

Lapsus koji je uzburkao političku scenu 

Dr Darija Kisić Tepavčević Dr Darija Kisić Tepavčević, rođena je 1975. godine u Sarajevu, a radi kao vanredna profesorka na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Stručna oblast joj je epidemiologija.

Medicinski fakultet u Beogradu završila je 2001. godine, gde je i magistrirala i doktorirala u oblasti izučavanja multiple skleroze, stoji u njenoj zvaničnoj biografiji.
Zamenica je direktorke Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut”.

Pojedini mediji, nenaklonjeni vlast, pominju njenu navodnu izjavu tokom epidemije o tome kako je prvi slučaj korona virusa zabeležen u Srbiji 1. marta, nekoliko dana pre nego što je Srpska napredna stranka organizovala masovno skupljanje potpisa.

Kasnije isti mediji navode da je Kisić Tepavčević izjavila, da je u pitanju – lapsus i da je prvi slučaj zabeležen 6. marta, dva dana nakon što se završilo prikupljanje potpisa za parlamentarne izbore.

Odmerena i jasna

Dr Ivana Milošević Dr Ivana Milošević rođena je u Kraljevu, gde je završila osnovu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu sa prosečnom ocenom – 9,30, kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji.

U Klinici za Infektivne i tropske bolesti radi od 2000. godine. Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je sa najvišim ocenama završila i specijalizaciju iz infektologije i supspecijalizaciju iz gastroenterohepatologije. Zamenik je direktora Klinike za infektivne i tropske bolesti KCS i načelnica Odeljenja za hepatitise. Bavi se dijagnostikom i lečenjem hroničnih bolesti jetre, posebno hroničnog hepatitisa B i C. Pored toga, radi na Medicinskom fakultetu kao docent na predmetu Infektivne bolesti, a za svoj rad od studenata je dobila visoku ocenu – 4,50. Autor je i koautor više radova objavljenih u domaćim i inostranim časopisima. Udata je i ima ćerku.

Trećeg aprila izjavila je.

‒ Nedopustivo je to što sam i sama videla danas, da se roštilja u Košutnjaku! Ako ljude ne plaše ‘stravične cifre’ koje se svakog dana nalaze u medijima, i ne shvataju zašto se savetuje da se ne izlazi, to je kao da svima nedostaje razuma – upozorila je i dodala da je iluzija da bilo ko može da bude zaštićen od zaraze korona virusom, zato što se radi o novoj bolesti i nema takozvanog kolektivnog imuniteta. 

 

 

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

four + 19 =