Film „Ražanjsko crepuljarstvo – izrada crepulja u Rujištu kod Ražnjaˮ je na Petom internacionalnom festivalu turističkog i ekološkog filma „Vrmdža festˮ dobitnik priznanja za promociju i očuvanje starih zanata. Autor filma izrađenog u produkciji Turističke organizacije Ražanj je Dr Biljana Đorđević, saradnica u beogradskom Narodnom muzeju.
Autorka filma je na konferenciji za novinare kazala da je on rezultat nihovih istraživanja izrade crepulja u Rujištu kod Ražnja koja su vođena 2019. godine, kada je sam element kao nematerijalno kulturno nasleđe upisan u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
‒ Na njemu su prikazani način rada, izrada crepulja u Rijuštu, prikazana su danas jedina dva crepuljara Vojkan Radojević i Toma Karastojković i naravno početak manifestacije „Čarolije iz crepuljeˮ koja je te godine i nastala. Prikazani su, i trudili smo se da pokažemo, i sve ostale uspehe u pripremi hrane u ovim crepuljama i na taj način promovišemo i sam način rada i crepuljarstvo, ali i širu upotrebu crepulja ‒ objasnila je dr Biljana Đorđević.
Ona je još i kazala da tim koji je radio na filmu nije pretendovao da dobije nagradu za filmska ostvarenja.
‒ Ono za šta mi jesmo dobili priznanje to je očuvanje tradicionalnih starih zanata i to jeste upravo cilj onoga što mi radimo. Nije samo reč o starim zanatima kao predmetima starih zanata, već i o znanjima i umećima koja su neophodna da bi se ti stari zanati praktikovali. Mislim da je zbog toga važno i da se takvi filmovi rade, da se na taj način poveća vidljivost starih zanata i da se anmiraju mladi ljudi da nauče da rade ono što su radili njihovi preci, u ovom slučaju da prave crepulje kako bi se taj zanat očuvao i za budućnost ‒ završila je svoje izlaganje autorka nagrađenog filma.
Njen kolega Aca Đorđević je bio zadužen za fotografisanje i snimanje na terenu i deleći utiske sa prisutnima je istakao razne stilove rada majstora, kao značaj ruku u tom postupku.
‒ Prvo što mora da se akcentuje to su ruke majstora, položaj u kome radi, način na koji radi. Svaki od tih majstora ima svoj poseban stil rada i svaki proizvod se razlikuje. Ne postoje dva identična proizvoda jer su to rukom rađeni proizvodi. Sa druge strane majstori se razlikuju, jedan radi na svoj način, drugi radi na njegov način. Tu je veliki izazov kako prići, sa koje strane, a ne ometati sam proces rada ‒ kazao je Đorđević.
O motivima učešća na ovom festivalu u poznatom sokobanjskom selu Vrmdža govorila je i vršilac dužnosti direktora u Turističkoj organizaciji opštine Ražanj Milena Janković.
‒ Želeli smo da se na što više načina ispromoviše ovo što mi ovde imamo i ovo što mi radimo. Takav festival kao što je Vrmdža fest je jako popularan kod nas i mnogo profesionalaca je u toj priči, tako da nam je važno da što širu javnost upoznamo sa ražanjskim crepuljarstvom i izradom crepulja u Rujištu kod Ražnja ‒ kazala je ona, dodavši da je imala tu čast da u Biljinom odsustvu preuzme priznanje.
Milena je još napomenula da je osećaj bio fenomenalan.
‒ Kako prosto da vam kažem, kada znate da radite neke prave stvari i vidite da to daje pozitivne rezultate, onda emocije ne izostaju ‒ istakla je čelnica ražanjske Turističke organizacije.
Ražanjsko crepuljarstvo na Listi elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije upisano je pod rednim brojem 47, kao najmlađi i ujedno najrasprostranjeniji zanat keramičke produkcije nastao u selu Rujište u okolini Ražnja, u 19. veku.