Poznaš slovenščino?

Hoće li se u Aleksincu ponovo učiti slovenački jezik kao što je to bio slučaj osamdesetih godina prošlog veka, zavisi od broja zainteresovanih za školu slovenačkog jezika koju su sinoć predstavili članovi Društva slovenačko-srpskog prijateljstva „Zdravica” iz Niša.

Predstavljajući društvo koje je osnovano 2015. godine predsednica Sonja Nikolić je istakla da je jedan od ciljeva društva očuvanja i obnova kulturne tradicije i privrednog života pripadnika slovenačke manjine Nišavskog okruga, kao i negovanja i unapređenja prijateljskih, nacionalnih, kulturnih i ekonomskih veza sa pripadnicima srpske zajednice. Pored škole slovenačkog jezika, društvo realizuje brojne projekte i ima dobru saradnju sa opštinama Babušnica i Bela Palanka. Predsednica „Zdravice” je izrazila nadu da će aleksinačka opština biti sledeća sa kojom će sarađivati.

‒ Svako od polaznika sam odlučuje da li će da uči početni ili napredni kurs, u zavisnosti da li želi da obnovi znanje jezika ili da ga nauči zbog školovanja, studiranja ili zapošljavanja u Sloveniji – rekla je Sonja Nikolić i naglasila da školarina iznosi 2000 dinara što je zapravo članarina u „Zdravici” na godišnjem nivou.

Član Upravnog odbora „Zdravice” Boban Petković je rekao da su se odlučili za Aleksinac zbog činjenice da na ovim prostorima žive potomci Slovenaca koji su se svojevremeno doselili i zaposlili u Aleksinačkom rudniku.

‒ Bilo bi dobro da građani Srbije iskoriste ugovor koji su potpisale Srbija i Slovenija o besplatnom studiranju i školovanju. Slovenija pruža niz pogodnosti za studiranje, od toga da je boravišna viza besplatna za vreme školovanja, preko besplatnog smeštaja do mogućnosti da radite dok ste na studijama. Mnoge prednosti donosi i to što je Slovenija članica EU. Studiranje bi bilo znatno olakšano ukoliko imate neku podlogu i zato je dobro da iz Srbije ponesete znanje slovenačkog jezika kako ne biste pored studiranja izdvajali vreme i za učenje jezika ‒ naveo je Boban Petković. 

Škola slovenačkog jezika u Nišu radi od 2016. godine. Nastava se održava kroz dva časa nedeljno i odvija se po knjizi koju je objavio Filozofski fakultet iz Ljubljane.

‒ Moja preporuka je da mladi ljudi koji planiraju da studiraju u Sloveniji počnu što ranije da uče jezik, jer će im znatno lakše biti sa osnovnim predznanjem. Inače, postoji dosta sličnosti između slovenačkog i srpskog. Slovenački je malo konzervativniji jer nije dolazilo do nekih glasovnih promena kao u srpskom. Za razliku od srpskog, slovenački jezik ima šest padeža jer nema vokativ – rekao je između ostalog Marko Blažej, predavač u školi slovenačkog jezika. 

Detaljnije informacije oko upisa, zainteresovani mogu saznati na Fejsbuk stranici Društva slovenačko-srpskog prijateljstva „Zdravica” i u aleksinačkom Centru za kulturu i umetnost.

 

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

one × 4 =