Obeležavanje istorijskih događaja

Ovog vikenda počinje obeležavanje značajnih istorijskih događaja koji su se dogodili na teritoriji naše opštine, a koji su bili prekretnica u srpskoj istoriji.

Na visu Šumatovac, oko četiri kilometara udaljenom od centra Aleksinca, u nedelju, 21. avgusta biće obeležena 146. godišnjica bitke iz Prvog srpsko-turskog rata. Na ovom mestu srpski narod, pomognut ruskim dobrovoljcima, 23. avgusta 1876. godine, izvojevao je jednu od najvećih pobeda u pomenutom ratu.

Obeležavanje Šumatovačke bitke počeće u ranim jutarnjim satima svetom liturgijom u hramu Svetog Nikole u Aleksincu, a nastaviće se u 10 sati i 30 minuta pomenom palim vojnicima i polaganjem cveća pored spomen-krsta na Šumatovačkom visu. Obeležavanje ovog događaja završiće se kulturno-umetničkim programom u realizaciji Centra za kulturu i umetnost Aleksinac.

Nakon obeležavanja Šumatovačke bitke, 2. septembra biće obeležena 146. godišnjica Boja na Gornjem Adrovcu. Sveta liturgija biće upriličena od 9 sati u crkvi Svete Trojice, nakon koje će, od 10 sati i 30 minuta, biti održan pomen palim ratnicima i pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, kao i polaganje venaca. Na kraju će uslediti i kulturno-umetnički program u realizaciji Centra za kulturu i umetnost Aleksinac i Aleksinačke gimnazije.

Dva dana kasnije, 4. septembra, biće obeležena i 216. godišnjica Boja na Deligradu. Počast srpskim ustanicima, koji su pre 216 godina u Boju na Deligradu odneli veliku pobedu nad Turcima u Prvom srpskom ustanku, biće odata u porti crkve Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila u Deligradu, takođe svetom liturgijom, nakon koje će uslediti pomen i polaganje venaca na spomen kosturnicu, kao i kulturno-umetnički program.

Jedan komentar

  1. Kome je palo na pamet da stavi “Aleksin han” na logo, pa još ispod godine kad se Aleksinac prvi put pominje, i to pod imenom Aleksinac?

    Je l’ može gospodin Zoran Stevanović, koji je istoričar, da objasni tim ljudima da je legenda o Aleksi, hajduku iz Paraćina, i njegovom hanu samo to – legenda.

    Jasno da je Aleksinac nazvan po nekom Aleksi, ali on nikada nije mogao da bude hajduk, kad se uzme u obzir da je hajdučija bojažljivo nastala tek u 17. veku, a masovnije tek u 18. i 19. – vekovima nakon što je Aleksinac već ustalio svoje ime, koje očito datira iz srednjeg veka čim je prvi put zabeleženo 1516.

    Niti je mogao da ima han u vreme kad turcizmi nisu ni postojali, jer je nastao bar sto godina, ako ne i više, pre najezde Turaka.

    Legenda o Aleksi, hajduku iz Paraćina, najverovatnije datira tek s početka 19. veka, kad je mnogo Paraćinaca i uopšte ljudi iz donjeg Pomoravlja učestvovalo u ustancima protiv Turaka (i sam Stevan Sinđelić, kojeg Nišlije prisvajaju kao svog, potiče iz oblasti Bagrdana kod Svilajnca). A verovatno se delom i očuvalo u kolektivnom sećanju da je nakog masovne seobe sa Kosova 1690. dobar deo aleksinačkog življa, poguran tom seobom, prešao u oblast Paraćina i tamo se nastanio.

    U svakom slučaju, turcizam Aleksin han NIKAD nije postojao u Aleksincu, niti mu je mesto na bilo kakvom zvaničnom logou. Aleksinac je srednjevekovno naselje, sa već formiranim imenom na prvom turskom defteru i nema potrebe da izmišljamo kvazimitologiju i od toga pravimo istoriju koja se nikad nije desila. Za toliko imamo crno na belo na papiru kako se zvao i od kad.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

one × 5 =