Iako se poljoprivrednicima svake godine skreće pažnja da paljenjem žetvenih ostataka uništavaju biofloru zemljišta, šumski požari izazvani na ovaj način ne jenjavaju. Iz Poljoprivredne stručne i savetodavne službe Niš upozoravaju da je paljenje strnjišta zakonom zabranjeno i da gazdinstva zbog ovog prekršaja mogu izgubiti aktivni status i subvencije na tri godine i dodaju da postoji nekoliko boljih i efikasnijih načina za uklanjanje žetvenih ostataka i korova sa parcela.
Stručna saradnica za ratarstvo i povrtarstvo u ovoj službi Suzana Rašić kao vrlo delotvorno preporučuje zaoravanje žetvenih ostataka na dubini od 10 do 15 centimetara. Za ovu operaciju najčešće se koriste motokultivatori i tanjirače, ali se najbolji rezultati postižu plugom.
– Zaoravanjem se prekidaju kapilarni korovi u zemljištu, a prekida se i isušivanje zemljišta. Vlaga koja se nalazi u zemljištu nakon zaoravanja žetvenih ostataka omogućiće smeni korova da klija. Dolazi i do pospešivanja mineralizcije u zemljištu, a vlaga koja se čuva omogućiće lakše oranje. Na ovaj način unose se i organske materije u zemljište i poboljšavaju se njegove fizičke osobine, vodno-vazdušni režim i nivo humusa. To je vrlo bitno jer je đubrenje zemljišta stajnjakom svedeno na minimum.
Spaljivanjem žetvenih ostataka uništavaju se i korisni mikroorganizmi i životinje koje žive u zemljištu, a dolazi i do zagađenja životne okoline. Korovi koji ne budu uništeni zaoravanjem, to jest oni koji se naknadno razviju iz semena ili rezoma, mogu se suzbiti narednim oranjem ili upotrebom totalnog herbicida.