Kroti se desna obala Južne Morave

Moćne mašine izvođača radova, niške „Erozijeˮ, grme ovih dana pored desne obale Južne Morave stvarajući u atarima sela Praskovče u opštini Ražanj, i Vukašinovac i Jasenje u opštini Aleksinac zaštitni bedem od poplava. Dužina zaštitnog nasipa u ovoj fazi je preko 900 metara i za te namene Republika Srbija je preko svog JVP „Srbijavodeˮ izdvojila 42 miliona dinara bez PDV.

‒ Mi smo zajedno sa opštinom Ražanj za ovo područje ugovorili saradnju na realizaciji ovog projekta, odnosno izgradnju desnoobalnog nasipa. I u okviru toga radi se i nadvišenje nasipa koji već postoji kod Rujiške reke i Drenovačkog potoka i na taj način ćemo praktično zatvoriti ovu kasetu koja se zove Rutevačka. Obezbedićemo odbranu od poplava za delove opština Ražanj i opštine Aleksinac, odnosno štitiće se delovi katastarskih opština Rutevac, Praskovče, Vukašinovac i Jasenje. Tu smo naišli na razumevanje opštine Ražanj koja se uključila u deo koji je njihova obaveza, znači rešavanje imovinskih odnosa ‒ kaže Dragana Simić, rukovodilac Vodoprivrednog centra „Moravaˮ u Nišu, koji je ogranak Javnog vodoprivrednog preduzeća „Srbijavodeˮ, uz napomenu da očekuje završetak radova do kraja godine.

Načelnik Opštinske uprave Opštine Ražanj Ivan Ivanović je istakao značaj i obim projekta za ovu sredinu, najavljujući dalje angažovanje na rešavanju i ostalih problema kada je u pitanju opasnost od poplava.

Dragana Simić, rukovodilac Vodoprivrednog centra „Moravaˮ i Ivan Ivanović, načelnik Opštinske uprave Opštine Ražanj.

‒ Želim da naglasim da je ovo izuzetno važan projekat izgradnje desnoobalnog nasipa koji štiti, pre svega poljoprivredna dobra, koja su godinama bila plavljena. Imali smo veliku štetu. Ušli smo u pregovore i u priču sa ljudima iz „Srbijavodaˮ za izgradnju manjeg nasipa koji bi zaštitio prvi deo sela Praskovče. To je poenta cele priče, da zaštitimo i poljoprivredno dobro, ali i domaćinstva i da zatvorimo taj projekat i samu tu finansijsku konstrukciju ‒ kaže načelnik Ivanović.

Na mestu gde se podiže novi zaštitni nasip zatekli smo i nekoliko poljoprivrednika koji su ukazivali da je neophodno rešiti i ostali deo nezaštićene obale koji se proteže do regionalnog puta. Oni smatraju da treba iskoristiti vlasništvo „Srbijavodeˮ nad priobalnim zemljištem koje imaju i nastaviti gradnju zaštitnog nasipa kako bi se u potpunosti zaštitilo polje. Stručnjaci pak smatraju da je tehnički i ekonomski neopravdana gradnja takvog objekta, pa predlažu izgradnju nasipa ispred sela kako bi bilo zaštićen taj sporni deo Praskovčeta.

‒ Sa ovim nasipom i ovom izgradnjom, ona druga strana prema selu biće poplavljena. To će biti veliki problem za selo i za poljoprivredno zemljište. U suštini, mi se borimo da nam ne ostane sve na ovih 900 metara, nego da se i taj preostali deo izgradi i zaštiti selo i poljoprivredno zemljište. Jer tamo se živi ‒ objašnjava Slaviša Mihajlović, poljoprivrednik iz Praskovčeta, koji trenutno obrađuje 20 hektara i uglavnom se bavi stočarstvom.

Mihajlović nam kaže da njegova proizvodnja mleka i mesa može biti ugrožena ako se dozvoli da ostatak poljoprivrednog zemljišta bude plavljen, pa čak i da odustane od poljoprivrede i da se negde u inostranstvu vrati svom prvom zanimanju, a to je vozač.

Dobra stvar u svemu ovome je što postoji spremnost stručnih ljudi iz vodoprivredne organizacije i lokalne samouprave da se ovi problemi na terenu pokušaju da reše. Loše je što su pojedini projekti dosta skupi, pa je teško naći onoga ko će sve to moći da plati. 

 

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

thirteen − five =