Negri

Kragujevčani oživeli Joakimovo „pisanije” i oduševili Aleksinčane

Skoro nakon dve stotine godina tekst Joakima Vujića ponovo je ugledao svetlost dana ili bolje rečeno prvi put je ugledao svetlost pozornice. Tekst „Negri ili ljubov ko sočelovekom svojim” (Crnci ili ljubav prema bližnjem svom) koji otvara strašan svet potlačenih crnaca i zluradost njihovih gospodara, tek danas dobio je formu pozorišnog komada. Možda sa namernom da nas upozori da nismo otišli dalje, samo je odnos potlačenih i nadređenih dobio drugačiju formu.

U tekst star skoro dva veka rediteljka Anđelka Nikolić vešto je ubacila savremenu kopču, segmente poput fusnota kojima pokazuje da ropstvo nije iskorenjeno i da još uvek srećemo odnose zasnovane na eksploataciji i represiji. Jedna od fusnota je i citiranje izjave radnice pogona velike inostrane kompanije, koja nema mogućnosti čak ni da ode u toalet dok ne nađe zamenu na traci.

– Nije licemerna samo korporacija koja se zaklanja iza društveno odgovornog poslovanja, nego sam licemerna i ja, kada se za trenutak osetim bolje jer sam odnela staru odeću u Svratište za decu. ‘Zadržite svoj sitniš – ja želim promenu’, lepo piše na grafitu Doma omladine u Kragujevcu – navodi rediteljka komada Anđelka Nikolić. 

Da je ono što je Jakim Vujić pisao četrdesetak godina pre Američkog građanskog rata blisko i nama danas, nimalo ne čudi, smatra glumica Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca Isidora Rajković, jer kako kaže, iako se svet oko nas menja, ljudi ostaju isti.

– Mislima da je sve blisko nama, sve predstave koje se igraju ovde, uopšte na scenama u Srbiji su bliske nama. Ne postoji ono što nije blisko ljudskom rodu bilo kom, zato što smo mi uvek jedni te isti. Nama se menja tehnologija, ali se čovek suštinski ne menja – kaže glumica koja u komadu tumači jedini ženski lik, robinju Suli. 

Iako se Suli, koja vredno radi za svoju porodicu, može smatrati predstavnicom žena koje imaju podređen položaj u društvu, glumica Isidora kaže da nju pre treba doživeti kao predstavnika svih potlačenih.

– Pitanje Suli je za mene vrlo škakljivo. Svima je vrlo jasno kakav je položaj žena, žene su se borile. Meni je to malo i degutantna tema, zato što mislim da su i muškarci ugroženi u današnje vremene. Mi smo kao ljudsko biće ugroženi. Suli zapravo predstavlja biće koje jedino pošteno radi i jedino voli i jedino se moli. Ona je predstavnik takvih ljudi koji vredno rade, a bivaju skrajnuti. Mislim da je ovo priča o svima nama – ističe glumica. 

Negri

Kad god negde spomenemo radnika, po difoltu, zamišljamo ugnjetenog čoveka koji radi do besvesti za male pare, smatra glumac Nikola Milojević, koji tumači lik Lorda Staforda, vlasnika fabrike šećera.

– Nismo mi krivi zbog toga, krivo je društvo u kome živimo. Ne samo naše društvo, to je civilizacijski problem i taj problem se polako pomera. Hoće li nas civilizacijska tačaka dovesti do toga da to pitanje bude prevaziđeno ili ne, to zavisi od mnogih faktora – smatra glumac. 

Postoji mišljenje da problem predstavljamo mi sami i da verovatno od nas i zavise promene.

– Ne postoji pobuna, ljudi se razjedinjuju, ne postoji solidarnost. Živimo u vremenu u kome ljudi pokušavaju na sve načine da se zastraše. Društvo činimo mi, društvo ne može biti bolje nego što smo mi – smatra glumica Isidora Rajković. 

Komad „Negri ili ljubov ko sočelovekom svojim” otvara i pitanje slobode govora. Da li nas drugi ograničavaju ili usled snishodljivosti nekada potisnemo istinu i govorimo ono što drugi žele da čuju.

– Svako ima slobodu govora ukoliko je hrabar, ukoliko stoji iskreno iza svojih uverenja i to je stvar osobe. Duboko verujem da izgovorena reč ode kao istina u etar i da ima svoju energiju i svoju funkcionalnost. Za mene je sloboda neupitna. Mislim da čoveka koče sama njegova želja i halapljivost. Sile ne mogu nas da spreče, već samo bolesna ambicija i sama ljudska želja da bude svima pristupačan. Nama je po rođenju dat govor, ja imama prava da kažem ono što mislim, ali ako se ne bojim da ću zbog toga biti uskraćena. Čovek je dužan da govori ono što misli i da se ne obazire na to šta će ljudi reći. To je pre svega dužnost nas umetnika – podvlači glumica. 

Pokušaj engleskog lorda da se pokaže kao neko ko se suprotstavlja nehumanom sistemu u kome je on glavna figura, zapravo je paradoks koji ukazuje na licemerje i našeg doba.

Ono što se kroz dva veka sa sigurnošću možemo reći promenilo jeste jezik. Glumci su originalni tekst komada tumačili na slavenoserbskom jeziku, a u pozadini je išao titl uz veliko prisustvo žargonizama, pokazujući razlike Joakimovog i savremenog srpskog jezika. Songovi u vidu bluzerskih tužbalica doprineli su još većoj izražajnosti emocija sa scene i zaokružili poruke koje odašilje komad.

Kragujevčani su ovom predstavom upotpunili treće takmičarsko veče osmog Festivala prvoizvedenih predstava, a nagradu za glumca večeri dobio je lord, odnosno glumac Nikola Milojević.

Utisci Aleksinčana 

Knjaževsko-srpski teatar koji je oformljen 1835. godine, a koji je nekada nosio naziv po osnivaču prvog teatra Joakimu Vujiću, upravo je sa predstavom po njegovom tekstu „Negri ili ljubov ko sočelovekom svojim” osvojio najviše nagrada na Festivalu „Joakim Vujić”.

– Šta više reći – kaže aleksinački psiholog i glumac Dragoslav Ranđelović Ranđa – predstava neobična, jezik arhaičan, ali razumljiv i adekvatan ovome što se odigralo na sceni. Predstava zanimljiva, jednostavna, scenska rešenja su genijalna i efektna. Niko se ne ističe posebno, ali su svi jedinstveni. Za kolektivnu igru bi dobili nagradu, ali nema potrebe, oni su najbolji kao predstava – smatra ovaj aleksinački kritičar. 

Večeras „Naši dani” 

Večeras je na programu predstava „Naši dani”, Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke. Komad je rađen po tekstu Željka Stjepanovića, a reditelj je Jug Radivojević.

‒ Moja želja je bila da likove iz jazbina i kanala izvučem na scenu, da ih osvetlim, da ih bolje vidimo, da ih upoznamo, da vidimo pod svetlima reflektora kako bujaju taj šljam, razvrat i poroci, kako se na visoko penju sutereni i postaju naši suvereni. Da nemoralu dam oblik, da mu dam ime i prezime – poručuje autor teksta. 

Predstava počinje u 20 sati, a od 19 časova u okviru pratećeg programa Festivala biće otvorena izložba karikatura „Crtanje pozorišta” autora Zorana Živković.

Više fotografija na fejsbuk stranici Radio Aleksinca 

 

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

two × 3 =