U našem komšiluku: Ženska ruka spašava jedan stari zanat

Etnografski muzej u Beogradu, krajem oktobra, je bio mesto gde se još jednom govorilo o crepuljarstvu u Rujištu. Tada je promovisana knjiga „Ražanjsko crepuljarstvo, izrada crepulja u selu Rujišteˮ, autorke dr Biljane Đorđević. To umeće prezentovala je Danijela Petrović iz ovog mesta, koja je zanat naučila od svog oca.

‒ Kod nas su ostala dva majstora. Moj tata i još jedan čovek. Naučila sam zanat od tate. Tata više ne radi to. U godinama je, pa sam preuzela na sebe. Već 7-8 godina izrađujem crepulje – kaže ova vredna i agilna žena na čija je leđa sada pao teret očuvanja ovog nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Iako godinama radi ovaj posao, nastup u takvoj ustanovi i pred takvim auditorijumom je za Danijelu, kao lokalnog nosioca nasleđa koja je predstavila tehniku i znanje u vezi sa ovim starim zanatom, bio je pravi izazov. Osim stručne javnosti tom predstavljanju je prisustvovala i delegacija opštine Ražanj, na čelu sa predsednikom Dobricom Stojkovićem.

‒ Godinama radim ovo, ali jeste malo neobično. Nije ovo lak posao. Najlakše je napraviti crepulju, ali je teže spremiti blato, pa nailaze druge operacije. Struganje, pečenje. Ima još operacija. Najlakše je ko ume da napravi crepulju. Nakon toga nailazi teži posao – objašnjava Danijela.

Naša sagovornica nije samo majstor za crepulje već i za jela koja se spremaju u takvoj posudi. Na meniju su tradicionalna, ali i ona novijeg datuma.

‒ Imamo crepulje sa rupom gde pečemo pite, hleb, pogaču. Imamo crepulje i bez rupe. To su modernije crepulje ovog vremena. Pre su se izrađivale crepulje samo sa rupom. Sada izrađujemo i bez rupe i tu možete da kuvate i punjene paprike, sarme, pasulj. Sada smo malo modernizovali pa krčkamo butkice sa raznim sosevima i gulaš ‒ objašnjava ova majstorica za crepulje.

Danijela je član Ženske poljoprivredno-socijalne zadruge „Ražanjkeˮ u okviru koje izrađuje crepulje, i prodaje putem interneta, a posećuje i razne sajmove gde promoviše crepulju i vrhunska jela pripremljena u ovoj tradicionalnoj posudi.

Izvor fotografija: Zvanična Fejsbuk stranica Etnografskog muzeja u Beogadu.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

17 − 1 =