Evropski sud

Po pravdu u Strazbur

Prema nekim procenama, najmanje 80 hiljada radnika propalih društvenih preduzeća u Srbiji potražuje svoje zaostale zarade od države. U Savezu samostalnih sindikata prošle, 2017 godine, procenili su da ovi radnici potražuju negde oko 350 miliona evra. Sindikat je izneo podatak od 82.486 radnika, kojima su privredni kolektivi ostali dužni za neisplaćene zarade. Radi se o više desetina firmi koje su nakon neuspešnih privatizacija i restrukturiranja otišle, najčešće, u stečaj, poput EI Niš, „Progresa”, IMT-a, „Niteksa” i drugih. Ovakvih neuspešnih kolektiva ima u skoro svim gradovima, Nišu, Beogradu, Aranđelovcu, Zrenjaninu, Kraljevu, Kruševcu, Jagodini, Svrljigu i mnogim drugim.

Među njima su i društvena preduzeća iz Aleksinca poput Štamparije „7. juli”, Ciglane IGM Žitkovac, Trgovinskog preduzeća „Agrokolonijal”, Zemljoradničke zadruge „Pomoravlje”, Poljoprivredno-industrijskog kombinata „Aleksinac”… Radnici iz ovih bivših društvenih preduzeća, a njih je prema nekim procenama više stotina, u nameri da naplate zaostale plate pokušavaju da svoja prava ostvare pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

‒ Poslednjih godina veći je broj zahteva za zaštitu ljudskih prava pred sudom u Strazburu. Poznato vam je da je veći broj društvenih preduzeća praktično ili gašen, u stečaju ili likvidacionom postupku i da zaposleni iako imaju pravosnažne i izvršne presude nadležnih sudova, tada od Opštinskog, sada od Osnovnog višeg ili Apelacionog suda, nisu uspeli da ostvare i naplate zaostale zarade sa pripadajućim naknadama iz radnog odnosa, niti im je radni staž uplaćen. Po pravilniku i poslovniku o radu Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava u Strazburu, nakon šest meseci od donošenja pravosnažne izvršne presude, uz uslov da su svi pravni lekovi i sve pravne instance Republike Srbije iskorišćeni, postoji mogućnost svakog pojedinca nezadovoljnog sudskim odlukama Republike Srbije da svoja prava zaštiti pred Evropskim sudom u Strazburu – kaže naš izvor.

sud

Prema našim saznanjima, obraćanje oštećenih radnika pred Evropskim sudom za zaštitu ljudskih prava dalo je različite rezultate. Ima primera gde je sud smatrao da je država Republika Srbija praktično odgovorna za rad društvenih preduzeća, pa je ova evropska institucija u obrazloženju nekih presuda konstatovala da je država dala saglasnost za formiranje društvenog preduzeća, te da je odgovorna za posledice neuspelog rada, stečaja, likvidacionog postupka ili njihovog gašenja. Zbog te odgovornosti i posledice takvog poslovanja padaju na teret budžeta Republike Srbije, ali, pošto se radi o značajnim sumama, ima skeptika koji smatraju da ta suđenja i naplata neće ići baš lako. U poslednje vreme pojavile su se i neke presude gde Evropski sud nije baš izričit kada govori o odgovornosti države u poslovanju i prodaji društvenih preduzeća. Neki radnici, koji su organizovano protestovali u Nišu i kojima je država omogućila da kao pomoć dobiju određena finansijska sredstva, nadu u rešenje svojih problema, pak, vide u korišćenju pristupnih fondova Evropske Unije. Vreme će pokazati šta će se sve dešavati, ali će očito radnici u ovom slučaju imati mnogo poteškoća da ostvare svoja sudska prava, a još jednom će se najverovatnije pokazati da je bilo koji poslodavac u boljem položaju od njih.

grbOvaj medijski sadržaj nastao je u okviru projekta koji je sufinansiran sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

one × five =