Ove divlje deponije biće uklonjene

Uklanjanje divljih deponija na području opštine Aleksinac organizovaće se i ove godine. Lokalna samouprava je potpisala ugovor sa JKP „Komunalne usluge”, kome je poverila poslove odvoženja smeća sa 42 lokacije u vrednosti od pet miliona dinara. Sredstva su obezbeđena iz opštinskog budžeta, a saniranje divljih deponije bi trebalo da se završi do kraja novembra.

Fotografija iz arhive

Stručni savetnik za ekologiju i zaštitu životne sredine u Opštinskoj upravi Vladimir Nikodijević u izjavi za naš radio je precizirao na kojim će se deponijama ove godine raditi i kako su obezbeđena sredstva.

− To su sredstva iz budžetskog fonda za zaštitu životne sredine. Čišćenjem će biti obuhvaćeno 43 lokacije divljih deponija u ukupno 28 naseljenih mesta na teritoriji opštine. Lokacije su različitog obima, od onih koje su zaista velike kao što su u Glogovici, Kraljevu, Rutevcu, ali su obuhvaćene i neke manje koje se nalaze pored puteva, ili postoje drugi razlozi zbog kojih ugrožavaju nekategorisane puteve, poljske puteve i tako dalje − objašnjava naš sagovornik.

Nakon što je prošle godine obezbeđeno organizovano odvoženje smeća iz svih aleksinačkih naselja,  primetno je da sada na divljim deponijama više ima šuta i građevinskog materijala a manje komunalnog otpada. Nikodijević napominje da to olakšava komunalcima rad i manje se smeća odvozi na opštinsku deponiju koja je ograničenog kapaciteta.

− Ovo je uticalo, pre svega, na smanjenje komunalnog otpada na tim divljim smetlištima. Sada se na njima prosečno do nekih 80 posto nalazi građevinski šut, zemlja, poljoprivredni otpad i kabasti otpad koji građani ne mogu da odlože u kontejnere. Time se smanjuju i površine koje te divlje deponije zauzimaju i nema toliko problema sa rasturanjem tog laganog otpada koji je ranije vetar raznosio daleko od lokacije i ugrožavao poljoprivredno zemljište i naselja. I sam rad na tim smetlištima je olakšan obzirom da se radovi sastoje od toga da se mašinski na tim lokacijama izdvaja komunalni otpad i da se on odvozi na opštinsku deponiju, a da se uglavnom taj teži materijal, šut i zemlja, na lokaciji rasplanirava obzirom da nema toliko kapaciteta na deponiji da se sav taj materijal primi − kaže Nikodijević.

Naslovna fotografija: Arhiva Alpres.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

sixteen + nineteen =