Ispravljena nepravda: „Cigani u Srbijiˮ i na srpskom

Jedan od najznačajnijih događaja u četvorogodišnjem postojanju Manifestacije „Dani Tihomira R.Đorđevićaˮ desio se danas na promocija u velikoj sali doma kulture kada je svetlost dana ugledala, prvi put, na srpskom jeziku publikacija „Cigani u Srbijiˮ. Ovo etnološko istraživanje je doktorska disertacija akademika Tihomira R. Đorđevića odbranjena na univerzitetu u Minhenu 1902. godine. Ona je publikovana, do sada, na nemačkom jeziku 1903. i 1906. godine. Njeni delovi su objavljivani i ranije na srpskom, ali delo u cileni nije štampano na maternjem jeziku ovog našeg priznatog svetskog etnologa koji je detinjstvo i deo radnog veka proveo u Aleksinačkom Pomoravlju.

Tu nepravdu ispravili su aleksinačka lokalna samouprava i tim izdavača Centra za kulturu i umetnost u Aleksincu predvođen agilnom aktuelnom direktorkom Majom Radoman Cvetićanin, uz podršku ogranka SANU u Nišu. Ništa manje truda nije uložila ni prevodilac Gordana Timotijević koja je ovo istraživanje morala da prevede sa nemačkog pošto nije bilo originala. Priređivač ovog kapitalnog dela koje nema samo naučnu, već i publicističku vrednost je Danijela Popović Nikolić.

Recezent ove knjige, dr Biljana Sikimić, u video obraćanju poručila je da bez obzira na na svoju relativno usku naučnu orjentaciju, ova monografija ostaje kao kapitalno etnološki, folkloristički i lingvistički dokument o Romima u Srbiji na početku 20. veka, i istovremeno dokument značajnog mesta koje je nauka u Srbiji toga doba imala u evropskim razmerama.

Njena koleginica dr Sanja Zlatanović u recenziji ističe da knjiga pruža sliku Roma, ali posredstvom njih i drugih zajednica koje sa njima ulaze u interakciju, posebno većinske srpske. Recezent dr Svetlana Ćirković je poručila da doktorska disertacija Tihomira Đorđevića ne gubi na aktuelnosti i predstavlja interdisciplinarnu studiju relevantnu za romološke studije u celini.

Knjiga obima oko 400 strana sadrži reprint disertacije objavljene na nemačkom u Budimpešti 1903. godine u poznatom mađarskom etnografskom časopisu, delo na srpskom sa biblografskim dodacima i napomenama prevodilaca i prerađivača.

Prvi deo dela se bavi Ciganima u Srbiji u to doba, jezičkim odnosima, njihovoj podeli po veri, fizičkim i duševnim osobinama, načinu života i njihovim zanimanjima, kao i običajima i Ciganima u srpskom narodnom verovanju i predanju. Drugi deo posvećen je usmenom predanju Roma, njihovim zagonetkama, kletvi i zakletvama. Tu su i napisi o računanju kod Cigana, ali i o njihovom rečniku.
Zato je razumljivo što je priređivač Danijela Popović Nikolić pozvale prisutne na promociji, naročito mlade, da makar deo koji ih interesuje pročitaju iz ovog kapitalnog izdanja, jer je ono zanimljivo i posle 130 godina od njegovog nastanka.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

three × 5 =