Deda Mraz postao Božić Bata

U Porti crkve Pokrov Presvete Bogorodice u Gredetinu, 6. januara, okupilo se oko 200 meštana iz ovog i okolnih sela da proslave Badnji dan. Nakon održane liturgije i paljenja badnjaka, najmlađima su u lepo uređenom crkvenom domu uručeni paketići. Tu ulogu imala su dva Deda Mraza. Jedan od njih bio je Novica Stevanović, predsednik sela i ovdašnjeg crkvenog odbora, koji je pre nekoliko godina i započeo ovu akciju. Da bi obradovali mališane pripremljeno je blizu 80 paketića.

Deca iz nekoliko sela, starosti do četvrtog razreda osnovne škole, osim što su dobila poklone, imala su priliku i da se slikaju sa Deda Mrazem, što je za većinu njih bila prava atrakcija. Pojedini mališani su se pomalo uplašili deke sa belom bradom, ali nakon boljeg upoznavanja postali su i prijatelji.

Svoje oduševljenje što je u porti, a i u samoj crkvi te večeri bilo dosta sveta, pretežno mladih, nije krio ni jerej Radiša Lazić, sveštenik koji služi u nekoliko crkava u okviru gredetinske crkvene opštine.

– Vrlo sam zadovoljan, baš je bilo lepo. Dosta je naroda bilo, što je najvažnije dosta dece. Božić je najveći hrišćanski praznik, posvećen Hristovom rođenju, tako da se i deca uvek darivaju na taj ili na sutrašnji dan. Mi toradimo na Badnji dan, tako da deca uvek sa radošću dočekaju Božić – kaže sveštenik Lazić.

On je objasnio i postupak obeležavanja Badnje večeri i kako to izgleda u različitim vremenskim uslovima.

– Uobičajeno se napolju pali badnjak i služba se vrši pored badnjaka. Obično se prvo zapale sveće i pomoli se Bogu, posle toga čitamo molitvu i održimo večernju službu, zapalimo badnjak i na kraju podelimo paketiće deci – objasnio je ovaj sveštenik, uz napomenu da se kada je loše vreme služba obavlja u samoj crkvi.

Ovaj događaj, koji postaje tradicija, u gredetinskoj crkvi, naišao je na odobravanje starijih, a na radost mališana. To i ne treba da čudi. Srbi su nacija sa tradicijom i identitetom i od davnina su gajili kult Božić Bate. Božić Bata je, slično Deda Mrazu, lik koji deci donosi poklone uoči Božića, dobrodušan je i dobronameran i deca ga obožavaju. Po svom izgledu, on se u manjoj ili većoj meri razlikuje od Deda Mraza. Nošnja mu je u etno stilu: šubara, gunj, čakšire, vunene čarape, opanci…

Po završetku Drugog svetskog rata i formiranjem Titove Jugoslavije „zamenjenˮ je figurom Deda Mraza. U današnjoj, modernoj Srbiji nije bilo mnogo inicijativa društva i javnosti da se lik i uloga Božić Bate „rehabilitujuˮ, odnosno da se formalno vrati i zameni Deda Mraz koji se u međuvremenu prilagodio vremenu, poprimivši neke „zapadnjačkeˮ manire i atribute. Deda Mraz je ustaljeni i opšteprihvaćeni naziv za dobrog starca koji uoči Nove godine deci donosi poklone.

Možda bi deca i bila na dobitku ako bi imala i Deda Mraza i Božić Batu. Dva poklona za dva praznika. Duplo okupljanje nije na odmet, u vremenima kada čovek kao društveno biće nikada nije bio otuđeniji. Materijalno je manje vredno od duhovne radosti koju je doneo skup u Gredetinu.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

17 + 2 =