StariAL

Aleksinac kroz istoriju: Branio Evropu od zaraznih bolesti

,,Ja sam nauman tako, ako Bog da, da u Aleksincu podignem veliku varoš kao ključ sada od Srbije; te tako i dva đumruka: od turske strane Aleksinac, od ćesarske Beograd.”

Ove proročke reči Kneza Miloša, izgovorene 1834. godine, ubrzo su se ostvarile. Aleksinac je naglo počeo da se razvija i iz male i beznačajne palanke izrastao je u veliku varoš. Četiri decenije kasnije, a po popisu iz 1874. on ima 4.447 stanovnika i po veličini je osma varoš u Srbiji. Na njegov brzi razvoj i napredovanje uticalo je pre svega to što se nalazio na granici zbog čega su otvorene carinarnica i karantin.

Karantin je imao veliki značaj za privredni razvoj Aleksinca, ali on je bio pre svega sanitarna ustanova u kojoj su putnici iz Turske imali da provedu određeno vreme, da ne bi preneli u Srbiju neku od bolesti koje su kao epidemija vladale u nekim oblastima Turske. Bio je najveći, najvažniji i najprometniji od svih karantina u Srbiji.

‒ Zajedno sa carinarnicom nalazio se u južnom delu varoši od današnjeg mosta na reci Moravici do današnje Niške ulice i mosta na Južnoj Moravi ‒ objašnjava profesor istorije Zoran Stevanović. 

Za potrebe putnika koji su izdržavali karantin podignuto je bilo šest zgrada koje su mogle da obezbede prenoćište za 900 do 1200 putnika dnevno i mehana i pekara u kojima su mogli da se snabdevaju hranom i hlebom.

Zbog putnika koji su putovali iz Turske u Srbiju i obratno i zbog kiridžija koji su prevozili robu iz Turske za Srbiju i srednju Evropu i obratno, Aleksinac je bio pun putnika, tovarnih konja i volovskih kola.

Kada se 1836. godine kuga proširila po svim pokrajinama Evropske Turske, uključivši i Carigrad, pa zatim Jedrene, razbuktala se i duž Carigradskog druma pustošeći sve radove. Ista, u svom prodoru, zahvata Pirot, Leskovac i Niš. Tako je došla do granice Srbije, koja je tada bila kod sela Katuna na desetak kilometara od Aleksinca. Na samoj granici otpočela je dramatična borba protiv prodiranja epidemije u Srbiju.

Knez Miloš je vrlo energično reagovao, jer je bio svedok velike epidemije kuge u Srbiji 1814. godine kada je stanovništvo teško stradalo. Odmah je naredio proširivanje karantina od kojih je ovaj na Carigradskom drumu, u Aleksincu, bio u prvom planu. Ne prepuštajući ništa stihiji, naredio je kopanje šanaca na granici prema Turskoj, lično nadzirao izvođenje radova, postavljao jake i guste straže, obnarodovao smrtnu kaznu za sve koji pokušaju prelaz van karantina i o svojoj odluci obavestio tursku vladu. Nekoliko Turaka je zbog nepoštovanja naredbe ubijeno, posle čega nije više bilo dvojbe, red na granici je uspostavljen i svi su morali proći kroz karantin.

 

Sutra: Kod Aleksinca zaustavljena kuga

 

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

20 + eight =