Zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi sa Đurđevdanom

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Obnavljanje hrama Svetog velikomučenika Georgija – Đurđic. Ovaj svetac se u našem narodu slavi dva puta godišnje, kao Đurđic 16. novembra i 6. maja, kao Đurđevdan, kada se obeležava dan njegove smrti.

Na ikonama se najčešće predstavlja na konju, kako ubija aždahu, dok se na ikonama za praznik Đurđic prikazuje bez konja, u stojećem stavu, sa kopljem ili mačem u ruci. U crkvenom kalendaru Đurđevdan je obeležen crvenim slovom, a iako Đurđic nije, smatra se da je od velikog značaja za pravoslavnu crkvu.

Sveti Georgije ili Sveti Đorđe je bio velikomučenik i borac za hrišćanstvo, koji je česta krsna slava kod Srba. Na današnji dan pravoslavni vernici se prisećaju prenosa njegovih moštiju iz Nikomidije u grad Lida Palestinska.

Dani od Đurđica do Svetog Mrate (24. novembra) nazivaju se Mratinci ili Vučiji dani, jer je sveti Mrata zaštitnik vukova. Prema predanju, u tim danima svetac nadgleda kako ko radi, zatim naredi vukovima da kazne onoga ko nije bio vredan.

U danima od 16. do 24. novembra ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Žene ne rade ručne poslove, a veruje se i da bi krojači i obućari trebalo da odmaraju.
Postoji verovanje da ako je vreme za Mratince maglovito i zima će biti maglovita i promenljiva, a ako je vedro, zima će biti jaka.

Prema narodnom verovanju zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi sa Đurđevdanom.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

four × 2 =