Točak života mora da prati i točak vodenice

U okviru „Dana Tihomira Đorđevićaˮ sinoć je u galeriji 1 Centra za kulturu i umetnost održano tematsko veče „Hleb je sunce srpske sofreˮ, posvećeno hlebu, žitaricama i vodenicama. O vodenicama, značaju i legendama govorili su Golub Radovanović, Vojkan Popović i Dragan Ristić.

Ovom prilikom dodeljeno je i priznanje „Čuvar zavičajaˮ koje je ove godine pripalo Golubu Radovanoviću iz Sokobanje, za nesebično zalaganje i očuvanje narodne tradicije, vodenica i narodnih običaja.

‒ Veoma mi je drago što sam ja jedan od dobitnika tog priznanja, pre svega, zbog toga što ja nisam niti doktor nauka, niti profesor, već običan čovek koji se bavi tradicijom i kulturom u smislu očuvanja ‒ rekao je Golub Radovanović, zahvalivši se organizacionom odboru „Dana Tihomira Đorđevićaˮ na odluci da on ponese ovo priznanje. 


Golub Radovanović je više od polovine radnog veka proveo radeći u Turističkom savezu, Centru za kulturu i Narodnoj biblioteci „Stevan Sremacˮ u Sokobanji. Sa dužnosti direktora iz ove ustanove otišao je u penziju. Dugo godina se bavi amaterizmom u kulturi, kao organizator i učesnik mnogih manifestacija. Sarađivao je u časopisima „Raskovnikˮ i „Razvitakˮ. Autor je hronike sela Resnik i „Banjska čitaonicaˮ, turističkog vodiča „Božji darovi“, knjiga: „Magijska šaputanjaˮ, „Svetosavska večeraˮ, „Hleb naš nasušniˮ, „Sećanja i spomeni i uspomene iz Sokobanjeˮ i „Čini, učini, začiniˮ. 

Sva njegova dela su rezultat predanog istraživanja i sakupljanja narodnih umotvorina i zapisa o običajima sa područja Sokobanje. Usredsređen je na čuvanje od zaborava izuzetno vrednog etnološkog materijala.


Na početku svog izlaganja, Golub je govoreći o vodenicama, naglasio njihovu važnost ne samo kao mesta gde su se mlele žitarice i proizvodilo brašno, već sa aspekta mesta na kome su se donosile važne odluke, sklapali brakovi, okupljali hajduci, vršile bajalice i pričale priče o nečastivim silama i mitskim bićima.

‒ Postoji i priča o vodenici u Resniku, u mestu u kome sam ja rođen, o takozvanoj Petrovoj vodenici, u kojoj je 1944. godine pred kraj oslobađanja Jugoslavije od fašizma, održan skup na kome je izabran mesni Narodno-oslobodilački odbor ‒ kazao je Golub Radovanović. 

U nastavku večeri Vojkan Popović, direktor Biblioteke „Vuk Karadžićˮ i Dragan Ristić govorili su o rezultatima projekta koji su, pre nekoliko godina, sproveli u Nišavskom okrugu i prikupili podatke o vodenicama-potočarama, priče i verovanja vodeničara, napravili digitalnu mapu sa položajem vodenica kao i video materijale koje su i predstavili tokom svojih izlaganja.

‒ U cilju očuvanja kulturnog blaga i tradicije treba prikupljati i proučavati građu o nazivima i govoru koji se svakodnevno koristio i koristi u vodenici, kao što treba ozbiljno raditi na revitalizaciji vodenica u cilju dobijanja kvalitetnog vodeničnog brašna. U zemljama Evrope, ali i kod nas potražnja je velika i kazuje da se točak života okreće a njega treba da prati i točak vodenice ‒ zaključio je Dragan Ristić.  

U sklopu ove večeri otvorena je i izložba obrednih hlebova koje su napravili učenici i profesori Poljoprivredne škole „Šumatovacˮ.

 

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

20 + 9 =