Savet za zdravlje: Manje žalbi pacijenata

Na sednici Saveta za zdravlje opštine Aleksinac, održanoj danas, još jednom je razmatran godišnji plan rada ovog tela za 2020 godinu koji obuhvata planirane aktivnosti u oblasti prevencije i kontrole zaraznih i nezaraznih bolesti i druga oboljenja, zatim u oblasti podrške razvoju pristupačne i kvalitetne zdravstvene zaštite, kao i u oblasti poboljšanja uslova i načina života građana naše opštine.

Neke od tih aktivnosti su organizovanje skrining pregleda u cilju ranog otkrivanja pojedinih bolesti, organizovanje sistematskih pregleda školske dece, kao i iniciranje razgovora o otpočinjanju izgradnje novih i saniranje postojećih fiskulturnih sala u školama i izgradnji opštinskog bazena zatvorenog tipa i drugo. Godišnjim planom javnog zdravlja predviđeno je i pokretanje inicijativa da se do 2022. godine svim mesnim zajednicama obezbedi zdrava pijaća voda, kao i pokretanje aktivnosti za izgradnju kanalizacione mreže za više mesnih zajednica sa odgovarajućom fabrikom za preradu otpadnih voda.

Najviše pažnje članova Saveta privukao je izveštaj o radu za prošlu godinu Savetnika za zaštitu prava pacijenata, u kome se kaže, da je u tom periodu bilo deset prigovora pacijenata u pisanoj formi, od kojih je pet bilo osnovano, a tri nisu uvažena. Od jednog prigovora podnosilac je naknadno odustao, a jedan je bio anonimna žalba koja i nije bila u nadležnosti razmatranja zaštitnika. Po pet prigovora je podneto protiv aleksinačkih zdravstvenih ustanova, ali kada je u pitanju Opšta bolnica samo jedan pacijent je bio u pravu, a kod Doma zdravlja je situacija obrnuta. Od pet prigovora, ocena Savetnika je da ih je četiri bilo opravdano, po jedan za Odeljenje za zdravstvenu zaštitu predškolske i školske dece i Odeljenje za zdravstvenu zaštitu žena, a dva su se odnosila na Odeljenje za zdravstvenu zaštitu odraslih.

U izveštaju se još konstatuje da je manje bilo prigovora od strane pacijenata u odnosu na raniji period i da je u pojedinim segmentima poboljšana zdravstvena zaštita. Savet je jednoglasno usvojio ovaj Izveštaj uz zaključak da je došlo do poboljašanja kada je u pitanju ostvarivanje prava pacijenata.
Zanimljiva je bila i diskusija pre usvajanje ovog izveštaja. Savetnik za zaštitu pacijenata, diplomirani pravnik Dragan Mihajlović je istakao podatak da je ranije godišnje bilo više prigovora pacijenata i do 50 i izrazio dilemu da li je manje prigovora zbog manje kršenja prava pacijenata ili je nešto drugo u pitanju.

Od prisutnih članova se moglo čuti da aleksinačko zdravstvo nije baš u zavidnom položaju. Ovogodišnja planirana sredstva za rad zdravstvenih ustanova su znatno manja od prošlogodišnjih , tako da će Dom zdravlje dobiti sedam miliona manje, a i više neće moći da se oslanja na lokalnu samoupravu pošto će najverovatnije biti promenjen osnivač, odnosno doći će do spajanja sa Opštom bolnicom. Suma sumarum, pojedine službe u primarnoj zaštiti imaće sredstva do sredine aprila. Ništa bolja sitauacija nije ni u bolnici kada su u pitanju pare. Očito da samo ulaganje u objekte i povećanje plata zdravstvenih radnika nije dovoljno da pacijenti imaju bolju i komforniju zdravstvenu zaštitu. Ne kaže naš narod bez razloga „koliko para toliko muzike”. Čuo se podatak da se u Srbiji po glavi stanovnika u zdravstvu ulaže 250 evra, a u Danskoj šest hiljada evra.

Kazano je još da je starosna struktura zdravstvenih radnika nepovoljna, dosta lekara je preko pedeset godina, da i medicinski radnici imaju zdravstvene probleme i imaju pravo na bolovanje i odmor. Sve to doprinosi da aleksinački doktori godišnje pojedinačno pregledaju i do sedam hiljada pacijenata, što nije mali broj. Uz to, kada se uzme u obzir i ponašanje pojedinih pacijenata i naša neodgovornost prema preventivnoj zaštiti i naše uvreženo mišljenje da je dovoljno da odemo kod lekara i pijemo lekove, a da ništa ne izmenimo u načinu života, rada i ishrani, onda se dobije prava slika našeg zdravstva.

Uz to, ako se doda i mišljenje zaštitnika da je primećeno nezadovoljstvo pacijenata na ponašanje i ljubaznost pojedinih nižih medicinskih kadrova, posebno onih na šalterima, onda je jasno da još puno toga, kao društvo i zajednica, moramo da uradimo da bi bili zadovoljni i pacijenti i zdravstveni radnici.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

2 × 2 =