Prva decenija „Karadžićaˮ

Predstavljanje desetog broja „Karadžićaˮ bila je prilika i za osvrt na proteklu deceniju izlaženja nove edicije ovog časopisa koji je krajem 19. i početkom 20. veka izdavao Tihomir Đorđević. Inicijativa za pokretanje novog „Karadžićaˮ kao časopisa za istoriju, etnologiju, arheologiju i umetnost pokrenuta je krajem 2008. a prvi broj predstavljen je u januaru 2010. u Aleksinačkoj gimnaziji.

‒ Koliko je značajan Tihomir Đorđević za našu kulturu, za odbranu srpskog narodnog bića, toliko je značajno za nas kao grad da smo uspeli da obnovimo ovu ediciju. Posle požrtvovanog rada na tome da se najpre pokrene a onda i izdrži punih deset godina, čini mi se da je sada na redu da novom „Karadžićuˮ vratimo onaj značaj koji je imao u vreme Tihomira Đorđevića a sve institucije kojima smo upućeni i koje srađuju sa nama složne su u tome da taj poduhvat treba ostvariti – rekla je direktorka Centra za kulturu i umetnost Maja Radoman Cvetićanin.

U vreme pokretanja nove serije „Karadžićaˮ direktor Zavičajnog muzeja bila je Lidija Rakonjac.

‒ Kada sam došla na čelo Zavičajnog muzeja već je bila započeta inicijativa da se pokrene „Karadžićˮ koji bi imao onoliku slavu i onoliku važnost kakvu je imao onaj prvi „Karadžićˮ. Inicijativu su pokrenuli dr Dragan Aleksić, profesor istorije Zoran Stevanović, Aleksandar Nikezić i mladi istraživač Aleksandar Stojanović, a članovi Upravnog odbora su podržali tu ideju. Sećam se da je bilo i pojedinaca iz određenih struktura koji su bili skeptični prema izdavanju „Karadžićaˮ, pitali su čemu to, ko će to da čita, a evo stigli smo do desetog broja – naglasila je Lidija Rakonjac.

Prema rečima Aleksandra Nikezića koji je od početka deo tima koji je uređivao novu seriju „Karadžićaˮ ideja o njegovom pokretanju je naišla na odobravanje onih koji su mogli da pomognu, ali i da istovremeno spreče finansiranje ovakvog časopisa.

‒ Menjale su se lokalne vlasti, menjale su se političke garniture ali su sva lokalna rukovodstva imala razumevanja za ovaj časopis. Nemamo nikakvih prepreka i časopis izlazi deset godina. Primera radi, u nekim većim sredinama nego što je Aleksinac situacija nije takva. U mnogim gradovima su ugašeni dobri časopisi i značajne publikacije jer nema para za njihovo izdavanje – rekao je Aleksandar Nikezić.

Jubilarni deseti broj „Karadžićaˮ otvara članak iz arheologije „Tragovi starih puteva na planini Ozren kod Sokobanjeˮ autora Petra Milojevića i dr Dragana Milanovića. Iz oblasti istorije objavljeni su radovi „Bolnice u Aleksincu za vreme Balkanskog i Prvog svetskog rataˮ Zorana Stevanovića i dr Slobodana Petrovića kao i radovi Aleksandra Dinčića i Nikole Tošića Maleševića. Pedagoški časopis „Radna školaˮ 1924 -1929. predstavio je Kosta Milojković.
U rubrici Znamenite ličnosti, Miroslav Vidosavljević je pisao o Kosti Stojanoviću dok su Aleksandar Nikezić i Zoran Stevanović osvetlili lik i delo Borislava Stevanovića.

„Padeži sa temporalnim značenjima u delu Tihomira Đorđevića Naš narodni životˮ je tekst koji je za ovaj broj pripremila Danijela Miličić Đošić.

I ovaj broj donosi reprint izdanje, ovog puta u pitanju je 12. broj „Karadžićaˮ iz 1899. godine.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

nine − 2 =