Kupina

Prirodna klopka za štetočine u voćnjacima

Stručnjaci iz Poljoprivredno savetodavne i stručne službe Niš na području Nišavskog regiona registrovali su prve ulove imaga azijske voćne mušice (Drosophila suzukii). Ova invazivna štetočina može da predstavlja ozbiljan problem u proizvodnji bobičastog, koštičavog voća i vinove loze. U vreme zrenja plodova ženke legalicom zasecaju pokožicu ploda i polažu jaja u zdrave plodove. Ispiljene larve se hrane mesom ploda usled čega nastaju štete i takvi plodovi su podložni napadu različitih vrsta patogena.

− Iako se trenutno registruju niske brojnosti ulovljenih imaga, s obzirom da se radi o štetočini koja ima visok reprodukcioni potencijal i kratko generacijsko vreme, veoma brzo može doći do povećanja brojnosti populacije. Sada je neophodno preduzeti sve raspoložive mere kontrole kako bi se sprečilo podizanje nivoa populacije azijske voćne mušice i smanjio rizik od nastanka šteta u zasadima malina, kupina, borovnica, bresaka, šljiva i vinove loze − ističe MA inž. za zaštitu bilja Gordana Cvetković, Savetodavac iz oblasti zaštite bilja PSSS Niš. 

Drozofila      Klopka

Da bi se ova štetočina suzbila preporučuje se postavljanje velikog broja lovnih klopki za masovno izlovljavanje u cilju smanjenja broja odraslih jedinki.

− Mogu se koristiti klopke napravljene od plastičnih flaša na kojima je potrebno napraviti otvor za širenje mirisa koji se prekriva gazom i nekoliko otvora prečnika 4 mm za ulazak mušica u klopku. Kao mirisni atraktant koristi se mešavina crnog vina (1,5 dl) i jabukovog sirćeta (1,5 dl), sa par kapi deterdženta. Klopke treba postaviti prvenstveno na ivične delove parcele na rastojanju od dva do tri metra, a unutar parcele na rastojanju od pet metara – dodaje stručnjak. 

Zatim, neophodno je skratiti interval branja plodova u cilju što bržeg njihovog sklanjanja sa parcele, a stalan i obavezan deo u borbi protiv ovog štetnog organizma je sprovođenje sanitarnih mera. Preporučuje se uništavanje prezrelih i zaraženih plodova (odlaganje u burad koja se ne otvaraju sedam dana), kao i kontrola gajbica i druge opreme u kojoj se mogu zadržati plodovi sa larvama.

musica-na-kupini

Takođe, obavezna je higijena ivica parcela u kojima se nalaze divlje kupine, zova, džanarika i druge biljne vrste koje mogu biti domaćini ovoj štetočini.

Azijska voćna mušica u Srbiji je prvi put registrovana 2014. godine, a na području Nišavskog regiona septembra 2016. godine u zasadima kupine, maline, breskve i vinove loze. U prošloj godini štete su registrovane u zasadima malina, kupina i vinove loze.

 

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

seven − 2 =