11. “Dani jagoda” – Rod slab, cena dobra

U porti gredetinske crkve juče su održani “Dani jagoda”, manifestacija koja već jedanaest godina okuplja proizvođače i ljubitelje ove voćne vrste. Za razliku od prethodnih godina, kada su birani najlepši plodovi i najbolji zasadi, ovogodišnja izložba bila je revijalnog karaktera, a pored manje izlagača ove godine primetan je bio i manji broj posetilaca.

Miloš Janićijević
Miloš Janićijević iz Gredetina 

Nepovoljni vremenski uslovi, ali i smanjena proizvodnja jagoda uticali su na to da svoje plodove na ovogodišnjim “Danima jagoda”predstavi tek oko petnaestak izlagača. Većina njih nije zadovoljna ovogodišnjim rodom, ali sa druge strane kažu da je otkupna cena znatno bolja nego prethodnih godina.
–    S obzirom da je bio mraz, a u nekim delovima i grad, rod je ove godine podbacio, ali očekujemo da sledeće povratimo makar deo ili da u potpunosti nadoknadimo ovu godinu. Sa druge strane, može se reći da je ovogodišnja otkupna cena odlična – kaže Miloš Janićijević iz Gredetina, koji svoje proizvode mahom prodaje na otkup za rusko tržište, dok neka manja količina završi na domaćem.

Ljubomir Petrović
Ljubomir Petrović iz Krušja

I Ljubomir Petrović iz sela Krušja kaže da je ovogodišnja proizvodnja jagoda obeležena lošim vremenskim uslovima, ali da je i pored toga rod ipak solidan.

–    Na ovogodišnji rod uticalo je vreme, pre svega mraz, koji je prilično oštetio cvetove. Mada mogu reći da je rod solidan. Cena mnogo varira, ove godine presudni su bili vremenski uslovi, ali mi svakako nismo siguri u proizvodnju. Ranijih godina bila je niska otkupna cena, pa su mnogi zasadi uništeni. I ja sam smanjio svoj zasad, sa dva na 1, 2 hekatara – kaže Ljubomir.

Časlav Petrović
Časlav Petrović iz Malog Drenovca

I pored veoma loše godine zenga zengana, sorta koja se najviše gaji na području naše opštine, nije pretrpela velika oštećenja, ali su druge vrste jagoda izmrzle i preko 50%, kaže jedan od izlagača, Časlav Petrović iz Malog Drenovca.
–    Što se tiče cene, seljak nikada nije zadovoljan. Cena od 115, 120 dinara za zengu zenganu je prihvatljiva. Ipak dobar deo kajmaka odnose berači, koji traže od 2000 do 3000 dinara za dnevnicu. Nismo finansijski u situaciji, a i kadrovski nismo obezbeđeni da bismo od jagode pravili neke proizvode, tako da je uglavnom prodajemo u sirovom stanju. Jagode za preradu idu uglavnom na naše tržište, dok konzumne prve klase idu u Rusiju, za šta dobijamo ekstra cenu od 200 do 250 dinara. Međutim, da bismo to proizveli potrebna je ozbiljna proizvodnja i dosta ulaganja – ističe Časlav koji pod jagodama ima 50 ari zemljišta, ali kako kaže, s obzirom da je radna snaga u deficitu razmišlja da napusti proizvodnju.

Dragoslav Cvetković
profesor Dragoslav Cvetković

Sa procenama proizvođača slažu se i stručnjaci, ističući da je u pojedinim zasadima na otvorenom zabeleženo izmrazavanje jagoda čak i do 80%. Po rečima Dragoslava Cvetkovića, profesora voćarstva na Visokoj poljoprivrednoj školi u Prokuplju, u ovoj totalno lošoj godini za jagodare, proizvodnja se održala jedino pod plastenicima i tamo gde je jagoda bila zaštićena. U kraju koji je nekada bio poznat po gajenju jagoda, na neki način, dolazi do odumiranja ove proizvodnje, kaže profesor Cvetković.
–    Broj proizvođača se izgleda smanjuje iz godine u godinu. Razlog tome je odlazak mladog kadra, odnosno migracija stanovnika iz sela u gradove. Na selu su uglavnom ostala staračka domaćinstva i to negde između 60 i 70 godina, tako da imamo dosta napuštenih površina koje se ne obrađuju. Pre tridesetak godina nije bilo domaćinstva, koje nije imalo bar deset ari jagoda, dok sada u selima proizvođače možemo da izbrojimo na prste.

Profesor Cvetković smatra da bi u našoj opštini trebalo da se obavi neka ozbiljnija proizvodnja, jer su klimatski i zemljišni uslovi na ovom području među najpogodnijim u Srbiji, pogotovo za gajenje zenge zengane.
–    Ovo područje je pogodno i za ostale sorte jagoda, ali su one sezonskog karaktera. Reč je o stonim sortama koje mogu da služe za prodaju u svežem stanju, dok nisu pogodne za preradu kao zenga zengana, jer imaju smanjenu količinu suvih materija, pa je potrebna veća količina da bi se postigao isti efekat. Treba se vratiti proizvodnji zenge zengane, jer mislim da dolazi vreme ne samo za jagodu, nego i za ostale voćne vrste, koje imaju sve više kupaca na stranom tržištu – kaže Cvetković.

sorte jagoda

Pored zenge zengane, koja je bila dominantna sorta jagoda, na ovogodišnjoj manifestaciji izloženo je i nekoliko stonih vrsta, među kojima su roksana i asia, dok su učenici Poljoprivredne škole „Šumatovac“ na svom štandu izložili albu i kleri, sorte gajene u hidroponskim uslovima.

Постави одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

sixteen − thirteen =