prof. Tomislav Bratić

„Muzički mozaik” profesora Bratića

Velikane klasične (ozbiljne) muzike uglavnom smo upoznavali kroz osnovne biografske podatke koji obavezno sadrže mesto rođenja i smrti, detalje o završenim školama, broj napisanih simfonija, opera, etida i drugih dela ili kroz prikaze njihovih dela u stručnim publikacijama.
Malo ko se bavio drugom stranom života kompozitora, podacima koji su u vezi sa nastankom ovog ili onog dela, društvenim okolnostima i okruženjima u kojima su živeli.

Naš sugrađanin, profesor muzike, Tomislav Bratić, koji je u svojoj pedagoškoj karijeri predavao i u Gimnaziji, Učiteljskoj školi i Pedagoškoj akademiji, upustio se u traganje i prikupljanje malo poznatih podataka, anegdota i drugih crtica iz života svetskih velikana i sve to kao „kamenčić po kamenčić” smestio u svoju novu knjigu „Muzički mozaik” koja je sinoć predstavljena u Domu omladine.

Jedan od razloga zašto sam se odlučio da objavim ovu knjigu je i moje iskustvo u radu sa učenicima. Njih je uvek interesovala ta druga, malo manje poznata strana života kompozitora. Kada smo recimo, na času obrađivali Baha, ja sam pored svih onih poznatih činjenica naveo i da se on dvaput ženio i da je imao dvadesetoro dece. I kada na nekom od sledećih časova prozovem nekog učenika i ispitujem ga o Bahu, on bi prvo rekao, to je onaj što se dvaput ženio… ‒ objasnio je profesor Bratić i naglasio da je ovom knjigom, kroz iznete crtice i anegdote o istinitim, ili navodno istinitim događajima, želeo da velike muzičke stvaraoce prikaže u novom svetlu.

Mešoviti hor Šumatovac
Prema njegovim rečima, muzičari su često znali da se kroz humor, pa i igru reči, našale na svoj ili tuđi račun. Često su slobodno i vrlo duhovito govorili i kritikovali društvene prilike ili ono što se dešavalo u njihovom okruženju. Tako se u „Muzičkom mozaiku” među anegdotama o 130 kompozitora, našlo i nekoliko u vezi sa autorom „Seviljskog berberina”,Đoakina Rosinija.

„Jednom prilikom Rosini je u goste pozvao svoje prijatelje koji su se takođe bavili muzikom. Posle večere, razgovarali su o muzici i svirali svoja nova dela. Usred tog razgovora, Rosini se setio da je nedavno od jednog mladog kompozitora dobio njegovu tek napisanu simfoniju. Seo je za klavir i počeo da svira. Muzika je bila teško podnošljiva, bez ikakvog reda i smisla. Neko od prijatelja šapne Rosiniju da je okrenuo note naopako, no, Rosini mu odgovori: Probao sam da sviram i kako je napisano, zvučalo je još gore.” 

Pored svetskih kompozitora, profesor Bratić je u ovu knjigu uvrstio i domaće stvaraoce, Mokranjca, Stevana Hristića, Josifa Marinkovića, Milana Ristića i Kornelija Stankovića.
Na predstavljanju „Muzičkog mozaika” pored autora, govorila je i jedan od recenzenata, dr Suzana Kostić, profesor Fakulteta umetnosti u Nišu i Siniša Golubović iz biblioteke „ Vuk Karadžić” koja je i objavila knjigu.

Postavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

five × two =